Strah i kovid – ko je najpodložniji i kako prevazići posledice?

 Strah i kovid – ko je najpodložniji i kako prevazići posledice?

Pandemija koronavirusa sa kojom se svet suočava već dve godine umnogome je izmenila živote ljudi. Pored brige za fizičko zdravlje zbog posledica koje prisustvo virusa može imati na čoveka, poremećaj naše dnevne rutine, navika i nemogućnost da živimo onako kako smo navikli, poprilično se odražava i na naše mentalno zdravlje. Upravo zato je „Strah i kovid“ bila tema predavanja održanog u amfiteatru Tehnološke škole u Paraćinu. Organizator je Crveni krst, a predavač je saradnik ove organizacije, psiholog Goran Ristić.

Crveni krst Paraćin predavanje srednjoškolcima pod nazivom „Strah i kovid“ organizovao je u okviru programa Zdravi stilovi života, a koji CK sprovodi u paraćinskim osnovnim i srednjim školama.

Ovo je jedan oblik aktivnosti koji Crveni krst obavlja u mirnodopskim uslovima, vrlo često angažujemo naše saradnike iz zdravstvenih ustanova, ovoga puta to je psiholog Goran Ristić iz Doma zdravlja. Povod baš za ovu temu je činjenica da smo poslednjih godinu i po dana suočeni sa raznim merama zbog kojih smo morali dosta da promenimo naše ustaljene i prirodne aktivnosti svedemo na minimum radi očuvanja fizičkog zdravlja, ali onda se postavlja pitanje šta se dešava sa našim mentalnim zdravljem.

ističe Emina Mladenović, stručna saradnica Crvenog krsta Paraćin.

Prema rečima psihologa, najranjivija grupa kod koje se može javiti strah i koja je i najpodložnija razvoju negativnih posledica koje ovo osećanje sa sobom nosi jesu osobe sa slabijim imunim sistemom, ali i mladi.

Najpodložnije su osobe sa nekim hroničnim bolestima, ali i deca, zbog toga danas jesmo u Tehnološkoj školi u našem gradu. Dakle oni koji još uvek razvijaju svoj identitet, koji nisu uspeli da savladaju sve strahove – one koje dobijaju rođenjem ali stečene strahove. S obzirom na to da kovid jeste jedna opšta pošast koja je napala čitavo čovečanstvo, i praktično je ideja da malo razbijemo tu famu o tim grupnim strahovima koji se formiraju, kao i o svim onim posledicama koje se formiraju.

kaže Goran Ristić, psiholog u paraćinskom Domu zdravlja.

Kada anksioznost preraste u strah, loše psihičko stanje čoveka pre ili kasnije dobije i fizičke manifestacije, te tako strah utiče na kvalitet sna, pojavu glavobolja, nervoze želuca, nezadovoljstvo, gubitak motivacije i pad morala. Prema Ristićevim rečima, u prvom trenutku suočavanja sa epidemijom nije bilo mnogo prostora za delovanje jer nije bilo dovoljno informacija, ali sa proširenjem znanja o samom kovidu i mogućnost za delovanje, najpre preventivno, a po potrebi i po pojavi straha.

Naravno da je moguće delovati preventivno, na početku to nismo mogli, ali vremenom, sticanjem iskustva i upoznavanjem same bolesti i naših reakcija – fizioloških, telesnih ali i onih mentalnih moguće je delovati preventivno i zapravo ova naša današnja priča jeste bazirana na preventivnim aktivnostima.

objašnjava Goran Ristić i dodaje:

Postoji više metoda kako se sam strah rešava, kada već do njega dođe. Najlakša metoda je tzv. step by step – najpre suočavanje, zatim dobijanje onih korisnih, zdravih informacija. Nažalost, preko društvenih mreža dobijamo milijarde beskorisnih informacija koje nemaju vrednost. Uočavanje svega što nam se dešava i svega onoga što može da bude posledica i suočavanjem sa situacijom ona se zapravo i razrešava.

objašnjava Ristić.

Isto predavanje Crveni krst će sutra organizovati u paraćinskoj Mašinsko-elektrotehničkoj školi.

Povezane objave