U Zavičajnom muzeju otvorena izložba „Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije“

 U Zavičajnom muzeju otvorena izložba „Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije“

Slava, tradicionalna igra kolo, pevanje uz gusle i zlakusko lončarstvo živo je nasleđe našeg naroda koje je upisano u Uneskovu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva. Upravo zato upravo ovi elementi kulture Srba čine srž izložbe „Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije“ otvorene večeras u paraćinskom Zavičajnom muzeju.

Izložba je projekat koji Centar za nematerijalno kulturno nasleđe pri Etnografskom muzeju u Beogradu ostvaruje s ciljem promocije živog nasleđa Srbije i podizanja svesti o značaju njegovog očuvanja.

Ova izložba predstavlja sve one elemente nematerijalnog kulturnog nasleđa koji su upisani u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije i na Uneskovu reprezentativnu listu. U Nionalni registar upisuju se običaji, znanja i verovanja u vezi sa pripremom tradicionalnih jela, zatim izvođačke umetnosti, usmene tradicije koje su se, prenoseći se s generacije na generaciju sačuvale do danas. Upravo ti elementi koje su njihove lokalne zajednice prepoznale kao obeležje svog identiteta upisani su taj registar.

kaže Danijela Filipović, viši kustos Etnografskog muzeja u Beogradu.

U Nacionalnom registru nalazi se 55 upisanih elemenata, a četiri od njih nalaze se i na Uneskovoj reprezentativnoj listi – porodična slava upisana kao prvi element iz Srbije 2014. godine, zatim kolo 2017,zatim godinu kasnije upisano je pevanje uz gusle, a kao jedini element naših zanatskih znanja 2020. godine upisano je zlakusko lončarstvo. Prema rečima Danijele Filipović iz Centra za nematerijalno kulturno nasleđe, uskoro bi još jedan element iz Srbije mogao da se nađe na pomenutoj Uneskovoj listi. U pitanju je, ni manje ni više nego – ŠLJIVOVICA.

Na osnovu odluke Nacionalnog komiteta koji deluje u okviru Ministarstva kulture, pripremljen je već sledeći predlog i on se odnosi na tradicionalna znanja i veštine koje se odnose na pripremu i korišćenje tradicionalnog pića od šljive, odnosno šljivovice. To je veliki skup različitih znanja i verovanja koji se odnose i na uzgoj tradicionalnih sorti šljive, tako i na pripremu rakije, ali i sve ono kako se rakija koristi u životu – od slavskih običaja gde je jedno od nezaobilaznih pića, zatim rakija je deo svadbenih običaja, a naravno tu je tradicionalno lečenje. Tako da ceo taj aspekt korišćenja šljivovice je predstavljen u ovoj našoj nominaciji i nadamo se da će ona biti pozitivno okončana.

objašnjava Danijela Filipović.

I paraćinski Zavičajni muzej, prema rečima kustosa-etnologa Tijane Pešić, u narednom periodu posvetiće pažnju nematerijalnom nasleđu ovog kraja:

Paraćin takođe želi da promoviše svoje nematerijalno kulturno nasleđe, tako da smo na konkursu Ministarstva kulture i informisanja ove godine dobili sredstva za rad na projektu Istraživanje staklarske tradicije u Paraćinu, tako da ćemo se uključiti aktivnije i to će biti jedan od načina da i mi probamo da upišemo staklarski zanat na Nacionalnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa.

ističe Tijana Pešić, kustos-etnolog Zavičajnog muzeja u Paraćinu.

Izložba „Nematerijalno kulturno nasleđe Srbije“ u paraćinskom Muzeju biće postavljena do 17. jula.

Povezane objave